Jelena
Nenadić Home Page
BIOGRAFIJA
| Prijedor: ISTORIJA | GEOGRAFIJA
| OBRAZOVANJE
|
KULTURA | SPORT
|
PRIVREDA
Dobro došli !!!
Biografija
Rodena sam
15. 03. 1981. u Prijedoru. Osnovnu školu sam završila u školi "Petar
Kocic". Nakon završene osnovne škole, završila sam srednju ekonomsku
školu. Sada sam student trece godine Ekonomskog fakulteta u Banjaluci. Pored
studiranja, radim kao animator u OC "Svjetionik". U slobodno vrijeme
volim da gledam filmove ili slušam muziku.
Prijedor:
ISTORIJA
Prvi
put u istorijskim dokumentima Prijedor se, istina kao zemljana utvrda, pominje
u ratnim izvještajima grofa Adama Bacanija za vrijeme tzv.Beckog rata od 1683.
do 1699. godine. Medutim, arheološka grada ukazuje da njegovo postojanje datira
još iz vremena predistorije i dolaska Rimljana u ove krajeve prvenstveno zbog
novih osvajackih poduhvata. Ali, i zbog eksploatacije gvozdene rude koja je,
pretopljena u velikim topionicama Siska, Splita i Sremske Mitrovice još tada
je poslužila da se iskuje oružje rimskih legionara. Veoma brzo Prijedor postaje
znacajan trgovacko-zanatski centar zahvaljujuci rimskim putevima i plovnosti
rijeke Sane, ali ponajviše prvoj željeznickoj pruzi u bivšoj BiH izgradenoj
1873. god. u vrijeme barona Hiriša. Jedan vjek poslije, tacnije 1882 god.
gotovo cijeli grad je izgorio u velikom požaru pa su austrougarske vlasti
1901. god. donijele prvi urbanisticki plan po kome je Prijedor izgraden kao
savremeno naselje bez mahala i uskih sokaka. Na pocetku 20. vijeka Prijedor
ima sva obilježja urbane gradske sredine.
Prijedor:
GEOGRAFIJA
Najveca
potkozarska opština Prijedor nalazi se na 44 stepena, 48 minuta i 30 sekundi
sjeverne geografske sredine, na nadmorskoj visini od 135 metara. Sam grad
smješten je u sanskoj dolini u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske, izmedu
planina Kozara i Grmec. Opština se prostire na 834 kvadratna kilometra i po
velicini je na drugom mjestu u Republici Srpskoj. U samom gradu danas živi
nešto više od 45000 stanovnika, a na podrucju cijele opštine 110000 stanovnika.
Prema privrednoj strukturi opština Prijedor je centar industrijsko-poljoprivrednog
regiona koji sacinjavaju potkozarske opštine Kozarska Dubica, Novi Grad i
Srpska Kostajnica. Okosnicu privrednog razvoja cine rudarstvo, celulozna,
drvnopreradivacka, metalna i tekstilna industrija. I prije rata i sada Prijedor
je i u kulturnom, obrazovnom i sportskom pogledu regionalni centar Potkozarja.
Prijedor:
OBRAZOVANJE
Još
1834. god. Prijedor je imao srpsku osnovnu školu koja je zajedno sa tzv. komunalno
prerasla u državnu školu 1919. god. Pododbor "Prosvjete" osnovan
je 1902. god. a negdje u isto vrijeme osnovana je i prva štamparija i "Prva
srpska štedionica" pa zatim tri onovne škole i zabavišta, dok je Gimnazija
osnovana 1924. god. Danas je Prijedor sa aspekta obrazovanja na drugom mjestu
u RS. U 11 osnovnih i 6 srednjih skola nastavu pohada 16000 ucenika, a na
Višoj medicinskoj školi, Višoj poslovnoj školi, Rudarskom fakultetu, kao i
na višim i visokim školama u RS i SCG nalazi se 1500 prijedorskih studenata.
Prijedor:
KULTURA
Na
prvoj organizovanoj izložbi slika u Sarajevu 1907. god. ucestvovali su Todor
Švrakic i Pero Popovic. Samo tri god. kasnije Švrakic je organizovao i prvu
slikarsku izložbu u svom rodnom gradu. Možda se i tu krije dio odgovora zašto
je Prijedor u visokim kulturnim krugovima tako cuven po svojim slikarima i
vajarima. Slicno je i sa muzickom tradicijom koja pocinje osnivanjem pjevackog
društva "Vila" 1885. god. ciji kontinuitet danas održava SKUD "Dr.
Mladen Sojanovic". Tu je i muzicka škola, koja od prije dvije god. pored
osnovnog muzickog obrazovanja školuje i prvu generaciju srednjoškolaca. Pravi
biser kulturnog stvaralaštva u Prijedoru je istoimeno pozorišto koje je ponovo
steklo profesionalni status. Pozorište je u Prijedoru osnovano 1953. god.
i više puta je ostvarivalo najbolje rezultate na takmicenjima amaterskih pozorišta
bivše BiH. Medu kulturne institucije Prijedora u samo procelje svrstava se
Zavicajni muzej Prijedor. Svoj izložbeni prostor ovaj je muzej tokom rata
je pretvorijo u pravu malu galeriju. U zgradi muzeja smjestena je grdska biblioteka.
Prijedor:
SPORT
U
sportskom smislu Prijedor je oduvjek bio medu najboljima u Krajini zahvaljujuci
dugoj tradiciji koja je zapocela osnivanjem teniskog kluba 1914. god. i FK
"Prijedor" 1919. god. Najviše od svih na sportskom planu postigli
su fudbaleri "Rudara" koji su 70-ih godina dva puta razigravali
za Prvu ligu Jugoslavije, a 1989. god. dospjeli do polufinala Kupa. Njima
uz rame su rukometaši "Prijedora" koji su pobjednici Kupa RS i predstavnici
naše republike u Drugoj saveznoj ligi Jugoslavije gdje se bore za ulazak u
viši rang. Prvaci države su i prijedorski šahisti iz kluba "Prijedorska
banka", a mnogo medalja osvojili su džudisti džudo kluba "Kozara"
i karatisti "Rudar-Celpaka" i KK "Radenko Vranješ", zatim
padobranci Aero-kluba Prijedor, kuglaši "Autotransporta", atleticari
"Prijedora", košarkaši "Mrakovice", rukometašice "Mire"
i bokseri BK "Prijedor".
Prijedor:
PRIVREDA
Iako
ima inzvaredne poljoprivredne predispozicije Prijedor je prevashodno industriski
prije svega rudarski grad. Od 1916. god. na podrucju prijedorske opštine posluju
Ljubiski rudnici, najveci rudnik gvozdene rude na Balkanu. Zahvaljujuci njima
Prijedor je poslije drugog svjetskog rata postao jedan od najacih industriskih
centara u Krajini, a sada je poslije Banja Luke najrazvijeniji industriski
grad u RS. Pored rudarske proizvodnje Prijedor je u svom industriskom bazenu
razvio proizv. papira i papirne konfekcije, konditorsku proizvodnju, proizv.
ciglarskih i keramickih proizvoda, mlinarstva, alkoholnih i bezalkoholnih
pica, te izradu i montažu konstrukcija i drugih monterskih proizvoda. Fabrika
keksa i vafla "Mira" evropski je i svjetski šampion kvaliteta za
proizvode iz programa FRONDI i GOLDI.